Tri koncerta Dine Merlina na stadionu „Asim Ferhatović Hase“ bila su veliki muzički spektakl, ali su iza sebe ostavila problem koji gotovo mjesec dana kasnije još nije riješen – travnjak Koševa.
Koncerti su održani 31. jula te 1. i 2. augusta, a cijeli teren prethodno je bio prekriven zaštitnom podlogom. Ipak, nakon trodnevnog programa na hibridnoj travnatoj podlozi nastala je šteta.
Nogometni savez BiH je 5. augusta, nakon kontrolnog pregleda, suspendovao glavni teren Koševa. Iz Saveza je tada saopćeno da su radovi na sanaciji već bili započeti, ali da teren nije vraćen u stanje koje ispunjava uslove za utakmice Premijer lige BiH i Kupa BiH. Suspenzija je ostala na snazi do opoziva.
I tu počinje problem za FK Sarajevo.
Bordo klub je umjesto Koševa morao pronaći alternativne stadione. Prvu utakmicu protiv Radnika igrao je u Mostaru, zatim protiv BSK-a u Zenici. Problem se iz kola u kolo nastavlja i pitanje je gdje će Zekićevi puleni ugostiti Zrinjski. Klub koji bi svoje utakmice trebao igrati pred svojim navijačima prisiljen je seliti po Bosni i Hercegovini.
A pitanje koje se nameće sve je glasnije: zašto se u međuvremenu nije razmišljalo o potpunoj zamjeni travnjaka?
Ako je postojeći hibridni travnjak toliko oštećen da ga nije moguće relativno brzo vratiti u stanje koje zadovoljava kriterije Saveza, logično je postaviti pitanje je li dugotrajna sanacija uopće najbolje rješenje.
Jer fizička zamjena travnjaka nije posao koji nužno mora trajati mjesecima.
Ako su podloga, drenaža i ostala infrastruktura ispravne, kompletna zamjena rolovanog hibridnog travnjaka može se, uz dobru organizaciju, izvesti za otprilike sedam do deset dana. Nakon toga potrebno je ostaviti određeno vrijeme za stabilizaciju i pripremu terena za utakmice.
Drugim riječima, mjesec dana je ozbiljan period u kojem se barem moglo donijeti konačno rješenje.
Koševo je, podsjetimo, relativno nedavno dobilo hibridni travnjak u okviru projekta potpune rekonstrukcije glavnih terena stadiona Premijer lige BiH. Vrijednost projekta za Koševo bila je 2,487 miliona KM, a projekt su finansirali UEFA, NS BiH i Općina Centar.
Naravno, potpuna zamjena travnjaka nije odluka koju treba donositi napamet. Potrebna je stručna procjena: šta je tačno oštećeno, može li se postojeći travnjak kvalitetno obnoviti, koliko bi trajala sanacija, koliko bi koštala i koliko bi trajala eventualna zamjena.
Ali upravo to je suština problema.
Vrijeme prolazi, Sarajevo nema stadion, a rješenja nema.
Nakon što je Savez utvrdio da teren ne zadovoljava minimalne uslove, trebalo je napraviti jasan plan i rok: ili će se travnjak sanirati do određenog datuma ili će se krenuti u kompletnu zamjenu.
Umjesto toga, FK Sarajevo je već skoro mjesec dana u situaciji u kojoj ne zna kada se vraća kući.
I dok se javnost prepucava ko je kriv – koncert, zaštita, održavanje, upravljanje stadionom ili neko četvrti – jedno je sigurno:
Sarajevo nije krivo što nema gdje igrati svoje domaće utakmice.
Klub sada plaća cijenu problema koji nije izazvao. Svako novo gostovanje u ulozi domaćina znači dodatnu organizaciju, troškove, logistiku i, ono najvažnije, gubitak stvarne prednosti domaćeg terena.
Zato više nije dovoljno pitati ko je kriv za oštećeni travnjak.
Treba pitati:
Ko će konačno donijeti odluku šta će biti s Koševom?
Jer skoro mjesec dana je prošlo.
Za to vrijeme mogla je biti završena ozbiljna sanacija. A ako sanacija nije moguća ili nije dovoljno pouzdana – možda je već mogao biti postavljen potpuno novi hibridni travnjak.
Koševo ne može čekati, a Sarajevo ne može svako kolo tražiti novi dom.
data-nosnippet>

